Loza i vino

< listopad, 2007  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Listopad 2007 (3)
Rujan 2007 (13)
Srpanj 2007 (4)
Lipanj 2007 (11)
Svibanj 2007 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Informacije iz područja vinogradarstva i vinarstva iz Hrvatske i svijeta. Sve što je zanimljivo i vrijedno znati iz područja vinogradarstva i vinarstva uz "drugo" mišljenje. Autor bloga mr.sc. David Gluhić.

Linkovi
Osnovni link:
Blog.hr
Linkovi o vinu i vinovj lozi:
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
Vino.hr
Vinogradarstvo.com
Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
AZRRI-Agnecija za ruralni razvoj Istre
Selo moje malo:
Funtana.hr


25.10.2007., četvrtak

Rezultati berbe - Europa 2007.

Kako je u predhodnom postu objavljeno, u većini europskih vinskih zemalja došlo je do smanjenja proizvodnje vina.
U Frnacuskoj je ostvareno -8,5% manja proizvodnja (ukupno manje za 50 Mhl), Španjolska bilježi pad za -8% (ukupno manje za 40 Mhl), te Portugal ima pad od -20% (ukupno manje za 6 Mhl).
No stvari nisu svugdje tako crne. Porast proizvodnje vina ostvaren je u Njemačkoj i Austriji, koje su povećale proizvodnju za +8% ili za ukupno 9 Mhl vina.
Ukupno proizvodnja vina za 2007 na nivou Europske unije iznostiti će 157 Mhl, što je oko 19 Mhl manje u odnosu na 2006. godinu ili za -10% manje za prošli petogodišnji prosjek.

(Izvor: Infowine)
- 09:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.10.2007., srijeda

Izvještaj o berbi - Italija 2007.

Iako je bilo za očekivati nešto lošiju berbu (ovisno o izvoru podataka), ova je berba vrlo, vrlo loša.
Prema podacima koje iznosi talijansko nacionalno udruženje enologa podaci su slijedeći:
Ukupna količina vina - 40,5 Mhl (najlošija berba od 1948 godine !) i najranija berba u proteklih 70 godina. U odnosu na 2006. to je za 18% manja količina vina (Znači li to porast cijene vina zbog nedostatka istoga na tržištu ? Vidijeti ćemo uskoro). Regija sa najizraženijim samanjenjem berbe je Sicilija (-55%), a kao glavni razlog navodi se rani razvoj peronospore, zatim Puglia (-30%; veliki proizvođač stolnih crnih vina - IGT oznake) te Abruzzo (-30%).
Zbog loše berbe, ostvaren je porast cijena vina (na veliko) za 15-100%, ovisno o proizvodnoj zoni i tipu vina.
- 09:12 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.10.2007., srijeda

Sedam zlata za cabernet sauvignon, teran i merlot

OCIJENJENA NAJBOLJA CRNA VINA BUJŠTINE (Glas Istre, 2. listopad 2007)

Općinski načelnik Rino Duniš kazao je da svake godine obogaćuju sadržaj ove manifestacije, koja je počela 1994., kulturnim dijelom, a sada obuhvaća i promociju tipičnih lokalnih proizvoda.

GROŽNJAN - U sklopu slikarske manifestacije Ex tempore, Općina i Turistička zajednica Grožnjana prekjučer su organizirale degustaciju crnih vina s Bujštine i nagradile najbolje proizvođače. Komisija na čelu s Miljenkom Bošnjakom, koja je ocijenila 40 uzoraka, dodijelila je sedam zlatnih, 11 srebrnih i 12 brončanih medalja te devet počasnih diploma.
Najsjajnija odličja pripala su Umažaninu Morenu Coronici za cabernet sauvignon 2004., Francu Cattunaru iz brtoniške Nove Vasi za teran barrique 2005. i cabernet sauvignon barrique 2004., zatim Marinu Markežiću Kaboli iz Kremenja za cabernet sauvignon 2005., bujskoj tvrtki Veralda za vino merlot riserva 2004., te Duviliju Ziganteu iz Kostanjice za cabernet souvignon 2006.
Srebro su dobili Coronica, Ecio Činić iz Krasice, obitelj Dešković iz Kostanjice, Bruno Fernetić iz Brtonigle, Marino Markežić, Libero Sinković iz Momjana, Veralda, Silvio Visintin iz Livada i Duilio Zigante.
Brončane medalje kući su ponijeli Đino Antonac iz Grožnjana, Moreno Degrassi iz Bašanije, Ireneo Celega iz Buja, Franco Cattunar, Bruno Fernetić, tvrtka F & F Ravalico iz brtoniške Nove Vasi, Edo Pincin iz Završja, Veralda i poduzeće Vino P & P iz Novigrada.
Općinski načelnik Rino Duniš kazao je da svake godine obogaćuju sadržaj ove manifestacije, koja je počela 1994., kulturnim dijelom, a sada obuhvaća i promociju tipičnih lokalnih proizvoda. Pomoćnik pročelnika županijskog odjela za poljoprivredu Gracijano Prekalj kazao je da su od samog početka prepoznali važnost pojedinih proizvoda koji su specifični za Istru, te da će i dalje pomagati proizvođačima u podizanju dugogodišnjih nasada. Istra je premala da bi na velikom tržištu Europske unije mogla konkurirati malim količinama, zaključio je Prekalj.
Bošnjak je istaknuo da im nije bilo lako, jer je, za razliku od bijelih, teže degustirati crna vina koja traže posebnu koncentraciju i pažnju. Zlata su dobila vina iz ranijih godina, jer je 2006. dala slabe rezultate. Primijetio je da su svake godine vina sve bolja i da će berba 2007. biti za pamćenje, posebno za kvalitetu crnih vina.
Više od tisuću posjetitelja pohodilo je Ex tempore, ne samo zbog 400 slikara i dvostruko više izloženih djela po svim ulicama i fasadama tog malog gradića s umjetničkom dušom. Osim kušanja nagrađenih vina u gradskoj lođi, uz glazbu etno grupe Trio Saltin, domaći i stranci mogli su na štandu Zigante tartufi pogledati izložene skupocjene bijele i crne tartufe. Vlasnik tvrtke Giancarlo Zigante kazao je da je sezona tartufa krenula i bit će ih dosta usprkos višemjesečnoj suši. Njegovi su djelatnici u velikoj tavi pripremili fritaju s tartufima i počastili mnogobrojne građane koji su se natiskali oko stola i vrlo brzo razgrabili sve porcije.
Sudjelovala je i udruga gljivara Bujštine »Boletus«, koja je na posebnom štandu predstavila svoj rad i pokazala, prema riječima njezina predsjednika Josipa Marina Šimića, više od 70 vrsta gljiva.

T.K.

- 08:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.09.2007., utorak

Berba 2007. - Hrvatski vinograddarski problemi ili birokracija vs. mali vinogradari

Iako se direktno ne govori o berbi, ipak je problem zanimljiv, ali više nije specifičan jer je to problem star godinama, pa o čemu se radi:

UČKA: RIJEČKI INSPEKTORI U REDOVITOJ KONTROLI GORIVA, ALI I GROŽĐA ZA DOMAĆE VINO (Glas Istre, 23.09.2007)

Autolimar s Poreštine prodao grožđe bez »papira«

Obiteljski vinogradar koji građanima prodaje grožđe za domaće vino mora biti registriran u Upisniku seljačkih ili obiteljskih gospodarstava te Upisniku proizvođača grožđa i vina.

UČKA - Dvjestotinjak kilograma malvazije i stotinjak kilograma terana/borgonje jučerašnji »ulov« je inspektora Odsjeka za nadzor u području prometa roba, obrta i usluga riječke područne jedinice Državnog inspektorata prilikom redovne kontrole na državnoj cesti prema Tunelu Učka, kojoj je prisustvovala i novinarska ekipa. Naime, uz redovite kontrole goriva te provjere Odobrenja za međunarodni javni cestovni promet za teretna vozila, jučer su gospodarski inspektori u suradnji s predstavnikom Policijske postaje Opatija provjeravali i ima li grožđe koje stiže iz Istre sve potrebne »papire«.
Istra je za mnoge građane Primorsko-goranske županije dugi niz godina regija u kojoj se svake sezone berbe opskrbljuju kvalitetnim grožđem. No, činjenica je i da mnogi, osobito kupci, ali i sami mali proizvođači ne znaju što sve država propisuje da bi se grožđe moglo staviti u promet, odnosno prodavati. Uglavnom je riječ o malim količinama koje se sade »oko kuće« ili pak o grožđu koje kooperantima većih proizvođača ostane nakon otkupa pa mnogi ni ne znaju koji im dokumenti trebaju.

Grožđe kupili na Poreštini od autolimara

Sa sličnim su se problemom jučer susreli i riječki gospodarski inspektori zaustavivši osobno vozilo riječkih registarskih oznaka, koje je u prikolici imalo dvije bačve s oko tristotinjak kilograma grožđa. Jedan od dvojice kupaca Boris Sindičić rekao je da su grožđe nabavili na Poreštini od jednog autolimara koji uz kuću ima manji vinograd.
- Grožđe smo kupili za sebe, doma godinama radimo vino, tako da svake godine, od 1996., u Istru idemo po stotinjak, 150 kilograma za svakoga. Nikad to nisu neke velike količine, a što sve od papirologije treba imati onaj tko prodaje grožđe stvarno nismo znali. Pogotovo jer se radi o tome da čovjek ima malo vinograda uz kuću, koji obrađuje uz redovni posao, više sebi za gušt nego zbog neke velike zarade, rekao je Sindičić.
Inače, po obavljenom očevidu u ovakvom slučaju inspektor daje zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka kod prekršajnog suca koji odlučuje o visini kazne. S obzirom na iznose koji su propisani Zakonom o vinu i uzimajući u obzir cijene malvazije i terana od 3 i pol, odnosno pet kuna po kilogramu, eventualna kazna bi poprilično mogla nadmašiti mršavu zaradu.

Mali vinogradari u »nebranom grožđu« papirologije

Po slovu zakona, vinogradar mora biti upisan u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te u Upisnik proizvođača grožđa i vina. Zadovoljavanje ova dva uvjeta dovoljno je, kako doznajemo, samo za one proizvođače koji imaju sklopljen ugovor o otkupu s velikim prerađivačima, dakle za kooperante većih tvrtki koje se bave otkupom grožđa i proizvodnjom vina.
Vinogradar koji želi sam prodavati grožđe mora od Hrvatskog zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo ishodovati i Rješenje o puštanju u promet grožđa, i to bez obzira hoće li sve prodati sam ili dio prodaje većoj prerađivačkoj tvrtki. U praksi se, međutim, događaju situacije kada kooperant veći dio grožđa dade u ugovorni otkup, a ostatak prodaje »na svoju ruku«, smatrajući da dopuštenje nije potrebno ishodovati ako veći dio grožđa proda pravnim osobama koje prerađuju grožđe.
Provjere koje provodi Državni inspektorat samo su jedan segment sveobuhvatne kontrole grožđa, koja obuhvaća i nadzor nad grožđem iz uvoza, a među kojim je ove godine najaktualnije bilo ono iz Makedonije.

A.J.

I što u istom članku piše o kaznama:

Kazne do 55 tisuća kuna

Po Zakonu o vinu kazne za stavljanje u promet grožđa bez rješenja nadležnog zavoda iznose od pet do 35 tisuća kuna za fizičke, odnosno do 55 tisuća kuna za pravne osobe, a zakon predviđa i novčanu kaznu od pet do 35 tisuća kuna za pravne osobe ako proizvode, odnosno stavljaju u promet grožđe, vino i druge proizvode od grožđa i vina, a nisu upisane u Vinogradarski katastar odnosno Upisnik.



- 14:13 - Komentari (1) - Isprintaj - #

19.09.2007., srijeda

Berba 2007. - Istra IV.

U Istri berba pri kraju, prinosi grožđa prepolovljeni (14.09.2007, Poslovni Dnevnik)

Istravino je 15 dana prije berbe obavijestilo kooperante da više neće prerađivati grožđe u podrumu u Pazinu.

Predstojećeg vikenda u Istri će uglavnom završiti berba grožđa i sve grožđe bit će pravovremeno otkupljeno i prerađeno. Tako se neće ponoviti prošlogodišnja situacija kad je pred početak berbe dugogodišnji otkupljivač grožđa u Istri Istravino Rijeka otkazao otkup čak i dugogodišnjim kooperantima, pa je, na zamolbu Županije, morao "uskočiti" Todorić putem Konzumove Agrolagune. Problema s otkupom nije bilo i uz ostalo zbog prepolovljenog uroda u odnosu na lani. Međutim, ipak nije prošlo sve glatko i opet zbog Istravina koje je 15 dana prije berbe obavijestilo kooperante u središnjoj Istri da više neće prerađivati grožđe u Purisovu podrumu u Pazinu, kojeg je držalo u najmu punih 50 godina, već svi trajni kooperanti koji su bili orijentirani na taj tom podrum, moraju grožđe voziti u Brtoniglu gdje Istravino ima odnedavno svoje nove podrume.Na 5500 hektara vinograda, koliko ih u rodu danas ima Istarska županija, ubrat će se oko četrdeset tisuća tona grožđa ili 6 do 7 tona po hektaru što je, zbog suše, upola manje nego prošle godine. Srećom je kvaliteta grožđa vrlo dobra, osim u sasvim mladim vinogradima koje je suša opustošila.Najveće površine pod vinogradima ima porečka Agrolaguna, blizu 500 hektara, od čega je 280 hektara novih nasada u punom rodu, a u naredne dvije godine namjerava zasaditi još 200 hektara. Prema riječima financijske direktorice Nerine Zec, procjenjuju da će ove godine ubrati 600 vagona grožđa u svojim vinogradima i još stotinjak vagona otkupiti od individualnih vinogradara, odnosno sve ponuđeno grožđe. Otkupna cijena je 0,20 lipa po jedinici šećera, pa će se kretati 3,5 do 4 kune po kilogramu. Stare zalihe vina u podrumu na razini su prijelazne rezerve i problema s plasmanom vina nema, što je i razumljivo s obzirom na razgranatu Konzumovu trgovinsku mrežu, ali i turizam koji godinama plasira vina Agrolagune.

Kada je riječ o drugom velikom vinogradaru i vinaru u Istri Istravinu Rijeka, koje je godinama samo otkupljivalo grožđe od istarskih vinogradara, posljednjih je godina ušlo u ozbiljnije investicije zasadivši u Brtonigli 100 hektara vinograda na crkvenom zemljištu pod koncesijom i preuzevši 80 hektara od bivšeg PIK-a, izgradivši vlastiti vinarski podrum i uz njega još kupivši jedan već postojeći. Otkupljuju grožđe samo od svojih starih kooperanata , a kako su napustili Purisov podrum u Pazinu, tamošnjim kooperantima ne isplati se voziti grožđe u Brtoniglu već se i oni sve više okreću bližem Agrolaguninom podrumu u Poreču. Svoje moderno opremljene podrume ima i stotinjak članova udruge vinara i vinogradara Istre, "Vinistra", koji, prema riječima županijskog pročelnika za poljoprivredu Milana Antolovića, imaju oko 500 hektara vlastitih vinograda, ali i oni otkupljuju dio grožđa za preradu, također od dugogodišnjih kooperanata kod kojih kontroliraju, ne samo kvalitetu grožđa, nego i cjelogodišnji proizvodni tijek, dakle uzimaju samo grožđe kontroliranog porijekla. Na pitanje što se dogodilo s velikim vinogradarskim kompleksima bivših PIK-ova, od kojih je najveće vinograde, od 650 hektara, imao PIK Umag, pročelnik Antolović kaže da je Županija spasila 250 hektara, od kojih je 80 hektara u najam uzelo Istravino, a ostalo individualni proizvođači. Ostalih četristotinjak hektara jednostavno je zapušteno i propada. Tako se sada s jedne strane u Istri užurbano (pred ulazak u EU) sade novi nasadi vinove loze, a s druge su stari vinogradi prepušteni propadanju zbog i inače loše zemljišne politike. Moglo bi se reći da je u Istri i ovogodišnja berba koja se inače tradicionalno smatra radosnim i bezbrižnim događajem, aktualizirala stare boljke ovdašnjih vinara i vinogradara.

A.U.

- 13:06 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Berba 2007. - HSUTI na jedinstvenom događaju jednakih mogućnosti u Zagorju

HSUTI na jedinstvenom događaju jednakih mogućnosti u Zagorju (01.09.2007 www.hsuti.hr)

Posebno vrijedan primjer uspješne bebre grožđa i za osobe sa invaliditetom.


Berba grožđa tradicionalni je hrvatski obiteljski događaj. Ovo posebno vrijedi za sjeverni dio Hrvatske. Čist zrak, vino, roštilj i druženje u krugu obitelji i dragih prijatelja događaj je u kojem svake jeseni, čak i u današnjem modernom svijetu, uživa velik broj obitelji.

A što je s onima koji za to vrijeme sjede u invalidskim kolicima?
Moraju li se oni odreći tog lijepog doživljaja pribojavajući se strmina i neravnina među trsima?
Definitivno ne!
Osobito ove 2007. - Europske godine jednakih mogućnosti.

Društvena odgovornost nameće zadaću da se ustraje u razvoju sve dok se mobilnost osoba s invaliditetom ne izjednači sa mobilnosti zdravih osoba.
Trebati će još mnogo godina truda i ulaganja kako bi se taj cilj ostvario, a Berba 2007 u Zagorju potvrda je dobrog pravca inovativnog razvoja.

Želeći osobama s invaliditetom ostvariti punu integraciju Otto Bock je našao tehnička rješenja i u tome im pomogao.
Na mjesto berne dovezena su Superfour® i Paramobile invalidska kolica - prva su na tržištu koja se mogu koristiti po neravnim, mekanim terenima i većim kosinama u prirodnom okruženju.
Dok je hibridno pogonjeni Superfour znatno bolji na terenu i ima domet do 200 km, elektromotorni Paramobile, uz solidne off-road karakteristike, nudi mogućnost uspravljanja.
Stajanje u kolicima korisnicima će pomoći u branju grožđa, ali i u ostalim poslovima kao što je pečenje roštilja.
Dobro ste pročitali!
Osobe s invaliditetom imale su pune ruke posla!
Obrana je tona grožđa koja je odmah išla u prešu i pripremu vina.

Berba se održala 1. rujna u blizini Krapine, s početkom od ranog jutra.
Osim uživanja u jelu, piću i lokalnom tamburaškom sastavu, osobe s invaliditetom čekao je i rad u vinogradu.
A sve se to događalo zahvaljujući otvorenim vratima obiteljske kleti i vinogradu u kojem će se berba održavala, koje je privatno vlasništvo obitelji Mihaliček.
Iako posao Milana Mihaličeka nema puno veze osobama s invaliditetom, velikodušno se ponudio ne samo da otvori vrata svog prekrasnog imanja, nego da pomogne u organizaciji i sudjelovanjem sa svojom obitelji u cjelodnevnom druženju sa svojim gostima.
Gospodin Mihaliček preuzeo je brigu oko hrane (brdo mesa za roštilj, jelenji gulaš, dva janjca, narezaka, pršuta, sira, raznih salata), pića ( uz kušanje vina iz podruma domaćina) brdo kolača i ubranog grožđa ali i sjajnog veselog ugođaja uz tamburaški sastav iz Zagorja.
Druženje, radost i dobrota bili su stopljeni s blagim zagorskim bregima.

Na berbi je sudjelovalo 15-ak osoba s invaliditetom iz svih krajeva Hrvatske u pratnji svojih obitelji ili prijatelja.
Sudjelovao je i HSUTI sa predsjednicom mr.med.sc. Mirjanom Dobranović i volonterkom Jasnom Santini-Mikić, dr.med.
Neformalno druženje pridonijelo je njihovom boljem međusobnom upoznavanju i razmjeni iskustva.

Zbog ograničenih tehničkih uvjeta ovom prigodom nije se moglo ugostiti sve korisnike i prijatelje Otto Bocka, ali ih je moguće očekivati u sličnim događajima sljedećih godina.

I na kraju i slike (samo dvije, jer kako kaze blog editora mora biti točno 200x150 piksela, ni mrvu preko.) wink

http://www.imageweb.info/viewimage.php?file=/2/8UP54024.jpg







- 12:53 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Tradicija koja traje više od stoljeća - Obitelj Matić, Višnjan

U POSJET VINOGRADARSKOM DOMAĆINSTVU OBITELJI MATIĆ U SELU BAŠKOTI NA VIŠNJANŠTINI - (Glas Istre, 17.09.2007)

Nadamo se da će ovogodišnja vina, koja su izuzetno dobra, dobiti još više odličja. Taj posao jednostavno moraš volit. Svaki dan moraš biti u brajdi, gdje uvijek ima posla. Plivit, vezat, rezat, kolčat, uvijek nešto ima za delat. Ko nemaš to u krvi onda pusti ća jer ćeš ruvinati sve, zaključio je Milenko Matić i krenuo ponovno u konobu u kontrolu mošta.

Berba je ove godine u istarskim vinogradima uranila zbog (pre)velike suše i ranog sazrijevanja grožđa. Koncentracija šećera u grozdovima bila je visoka već polovicom kolovoza pa su se mnogo proizvođači vina odlučili za raniju berbu da ne bi izgubili na kvaliteti krajnjeg proizvoda. Istarski vinari svjesno su krenuli u ovogodišnju preradu potencirajući kvalitetu nauštrb kvantitete.
Mi smo posjetili jedno poljoprivredno domaćinstvo koje se desetljećima bavi proizvodnjom vina. U Baškote na Poreštini ugostio nas je Milenko Matić koji desetak godina radi na usavršavanju stoljetne obiteljske tradicije proizvodnje vina. Nono Ottavio, već pomalo umoran od posla, počivao je u hladu ispod stabla, dok je nona Marija s terase zavirila u kortu. Matićevih pogon je velik. Tri prostorije u kojima dominiraju bačve »šempre piene« od inoksa. U jedne se stavlja mošt, u drugima se pretače, u trećima filtrira, hladi... Proces je složen, no nas je prvenstveno zanimalo kako su Istrani, nazivno dobri vinari i loši podrumari, postali dobrim podrumarima.
- Moj nono Grgo je prije stotinu godina počeo s brajdama i tako označio budući put naše obitelji. Tata je nastavio s vinom, a ja sam sada preuzeo posao. Prije smo radili vino na tradicionalan način, a u posljednjih desetak godina krenuli smo u kontroliranu proizvodnju uz kvalitetno skladištenje, kako to propisuju najmoderniji europski standardi. Ta se praksa pokazala vrlo uspješnom. Vina su nam kvalitetna i dobro se plasiraju na tržište. Cijela obitelj radi u vinogradima, a pomažu nam i trojica radnika koji su u stalnom radnom odnosu. Na otprilike desetak hektara imamo 40 tisuća loza. Proizvodimo tri bijela i dva crna vina i to malvaziju, teran, muškat, cabernet sauvignon i chardonnay, kaže Matić.
U Baškotima se gotovo svaka obitelj bavi vinogradarstvom. Susjedi se svi dobro poznaju, ugodna atmosfera se može prepoznati i na poljima. Matić nam je pokazao svoje impozantne vinograde, posloženi »kao po špagi«. U sredini raste stara čerišnja, ispod koje stol od coki.
- Prije neki dan šajeta je hitila u čerišnju i probila ju. Na sreću nikoga nije bilo blizu. Kada strila hiti u stablo ono se osuši. To nas ne brine puno, više nas zabrinjava ovogodišnja suša. Na sreću, pored brajde prolazi vodovodna mreža pa smo zahvaljujući našem poljoprivrednom obrtu uspjeli dobiti vodu za navodnjavanje. Trse koje smo posadili nedavno morali smo navodnjavati sustavom »kap po kap«, što se pokazalo uspješnim. Samo na teran smo po svakom redu davali dva kubika vode. Znamo imat više od 20 ljudi na trganju, koje traje po 15 dana. Još nismo pobrali sve. Bijelo već vrije, a crno kanimo uskoro pobrati , kaže Milenko.
U njegovu podrumu uvjerili smo se da je istarski čovjek napokon postao pravim podrumarom. Prepune bačve s moštom kontrolirano vriju pod jednakom temperaturom.
- Budući da proizvodimo veću količinu vina, po zakonu smo obvezatni zaposliti agronoma, odnosno enologa. U fameji smo odlučili da je za to najbolja supruga Gordana, koja u Poreču završava fakultet, kaže Milenko.
Obiteljska tradicija vinarstva u obitelji Matić neće prestati, čemu svjedoči i najmlađi Erik koji sa svojih devet godina već dobro raspoznaje vina i grožđe. Kćer Stefani ima 13 godina i isto tako sudjeluje u poslovima oko loza. Kažimo da su vina Matić prošle godine u Zagrebu osvojila srebrnu i brončanu medalju, u Splitu tri srebrne a na Vinistri četiri srebrne medalje.
- Nadamo se da će ovogodišnja vina, koja su izuzetno dobra, dobiti još više odličja. Taj posao jednostavno moraš volit. Svaki dan moraš biti u brajdi, u kojoj uvijek ima posla. Plivit, vezat, rezat, kolčat, uvijek nešto ima za delat. Ko nimaš to u krvi onda pusti ča jer ćeš ruvinati sve, zaključio je Milenko Matić.

B.G.
- 08:29 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.09.2007., utorak

Berba 2007. - Fešta u znaku grožđa, vina i zabave

PRAZNIK GROŽĐA PROSLAVLJEN U BUJAMA - (Glas Istre, 17.09.2007)

Tvrtka Zigante tartufi organizirala je degustaciju jela s dodatkom te gomoljaste delicije, a vinarija Zigante častila je vinom • Dobru posjećenost imali su već stalni gosti Praznika grožđa – majstori kotlića iz Osijeka

Vikend iza nas u Bujama i okolici bio je u znaku turističko-zabavne manifestacije Praznik grožđa, koja je i ove godine privukla velik broj posjetitelja, ne samo s Bujštine, već i iz ostalih naših krajeva, čemu je pogodovalo i lijepo vrijeme. Osim uobičajene ugostiteljske i štandovske ponude, već viđene na feštama, posjetitelji su mogli odabrati i niz sportskih i zabavnih susreta i programa.
Uoči službenog dijela programa u Pučkom otvorenom učilištu otvorena je izložba slika i skulptura bujskog umjetnika amatera Zorka Ziralda pod nazivom »Nudim jabuku na dlanu«. Za skulpture često koristi stare dijelove krošnje ili stabla masline u kojima prepoznaje životne situacije. Posebno je dojmljiva kamena skulptura jabuke u ruci.
Nizali su se sportski susreti tenisača, nogometaša veterana, održan je i malonogometni turnir, organizirana je i modna revija, pjevali su i mali i veliki pjevači, bilo je i glazbe za ples, a u petak navečer ljubitelji vina mogli su ga kušati u vinskim podrumima bujskih vinara, uglavnom u Garibaldijevoj ulici. Subota je ponovno donijela niz natjecanja (kinološke smotre, boćarski turnir, susreti odbojkašica, rukometni turnir, natjecanje tenisača…), a treba zabilježiti i povratak nekada dobro posjećenog pješačkog pohoda. Tradiciju je ove godine oživjela skupina brzih hodača (najmanje šest kilometara na sat).
Zanimanje malih, ali i velikih, izazvala je uvijek atraktivna izložba ptica i malih životinja. Ulaznice se nisu naplaćivale, ali se mogla kupiti lutrija, čime se potpomogao rad društva uzgajivača malih ptica.
Među posjetiteljima moglo se zapaziti i stranih turista, koje je, poput ostalih, privukao miris tartufa. Tvrtka Zigante tartufi organizirala je degustaciju jela s dodatkom te gomoljaste delicije, a vinarija Zigante častila je vinom. Na drugom trgu dobru posjetu imali su već stalni gosti Praznika grožđa – majstori kotlića iz Osijeka. Turistička zajednica Osijeka na svom je štandu ugostila posjetitelje gulašom i fišom, a u pripremanju su im se pridružili i domaći znalci, kao i učenici, budući kuhari. Tijekom dana prodavalo se i grožđe po prikladnim cijenama, a prihod je išao u humanitarne svrhe.
Ugostiteljska ponuda bila je bogata, ali standardna. Tek smo na jednom štandu zamijetili ponudu srdela, lignji i još ponekih morskih plodova, ali su i oni svoj jelovnik dopunili neizbježnim »balkaniše-grilom«. Vina je bilo koliko je trebalo (o kvaliteti neka prosude oni koji su ga ispijali). Ugostitelji su uglavnom zadovoljni.
Za zabavu su se u subotnju večer brinuli Heaven band i Goran Griff te u kasnijim satima Vladimir Kočiš Zec.

L.J.
- 08:27 - Komentari (2) - Isprintaj - #

16.09.2007., nedjelja

Berba 2007. - Istra III.

PRI KRAJU BERBA GROŽĐA NA BUJŠTINI (Glas Istre, 15.09.2007)

Ravalico: Premda će ga biti manje, vino će biti odlično

Štete od suše su relativne, pažljivi vinogradari koji nisu imali preobilan urod po trsu prebrodili su krizu, dok će ostali, koji su forsirali prinose, osjetiti to na kvaliteti vina, a imat će i manje količine grožđa. Još je prerano da bih ocijenio kakvo će biti vino, ali vjerujem da će biti dobro, kaže Moreno Coronica

UMAG -
Dugotrajna suša, zbog koje je krajem prošlog mjeseca proglašena elementarna nepogoda u Istarskoj županiji, ove je godine umiješala svoje prste pa će berba grožđa, koja će na Bujštini završiti krajem ovog, a negdje i idućeg tjedna, biti slabija. Usprkos prinosima manjim za 20 do 50 posto, vinari mogu biti relativno zadovoljni, jer je kvaliteta plodova jako dobra. Međutim, oni koji uzgajaju grožđe za prodaju bit će pomalo razočarani, jer manje količine znače i manje novca.
Jedan od najvećih proizvođača vina na Bujštini – braća i sinovi udruženi u F & F Ravalico iz Nove Vasi kod Brtonigle – uknjižit će ove godine oko 40 posto manjih prinosa, ali, premda će ga biti manje, vino će biti odlično, kazao nam je Antonio Ravalico.
Prošlog su vikenda završili berbu na 28 rodnih hektara na području Brtonigle i Novigrada, pokrivenih sa šest sorti – chardonnay, malvazija, sivi pinot, muškat, merlot i cabernet sauvignon. Na još pet hektara imaju mlade vinograde. Dosad su imali godišnju proizvodnju od 1.500 do 2.000 hektolitara. Kakvoća plodova je jako dobra, a koje će im vino najbolje ispasti, vidjet će dogodine po rezultatima na porečkoj Vinistri, rekao je Ravalico.
Poznati vinar i predsjednik udruge Agroumag Moreno Coronica, koji posjeduje 18 hektara pod vinogradima, na upit kakva je ovogodišnja kakvoća grožđa na Umaštini odgovorio je da je zrelost bobica dobra i da je jako zadovoljan sirovinom. Berbu crnih sorti terana i caberneta sauvignona još nije počeo – ostavio ih je za idući tjedan, jer očekuje još sunčanih dana koji će povoljno utjecati na kvalitetu. Redovito prati vremensku prognozu, jer ako zaprijeti dugotrajnija kiša, morat će sve pobrati. Prve dane rujna završio je berbom malvazije.
- Štete od suše su relativne, pažljivi vinogradari koji nisu imali preobilan urod po trsu prebrodili su krizu, dok će ostali, koji su forsirali prinose, osjetiti to na kvaliteti vina, a imat će i manje količine grožđa. Treba umjereno proizvoditi za dobivanje bolje kvalitete. Još je prerano da bih ocijenio kakvo će biti vino, ali vjerujem da će biti dobro, istaknuo je Coronica.
Predsjednik udruge Agro Buje Franco Basiaco za svoje je područje rekao da će kvaliteta grožđa ove godine biti sigurno natprosječna, ali zbog suše ne i izvanredna. Kako će biti s fermentacijom, tek će se vidjeti. Količina sirovine smanjena je, što ovisi o zonama i podlozi na kojoj je posađena vinova loza. Stariji vinogradi su, po njemu, otporniji na sušu pa u njima nema drastično manje grožđa po trsovima. Basiaco je procijenio da se smanjenje prinosa na području Buja i okolice kreće od 20 do 30 posto, jer se bobice nisu uspjele razviti. Predsjednik Agro Buja u posjedu ima 4,7 hektara pod malvazijom i 0,8 hektara refoška, a ove je godine posadio merlot na nešto manjoj površini od hektara. Berba još traje - s malvazijom je gotovo, a refošk još čeka. Svoje grožđe iz vinograda sa zaštićenim podrijetlom već godinama prodaje poznatim vinarima Ivici Matoševiću iz Krunčići, Marinu Markežiću iz Kremenja i Eliđu Pilatu iz Vrha Lašići kod Vižinade.
Kako je u Savudriji, pitali smo Darija Makovca koji je ovog tjedna počeo berbu merlota na 3,5 hektara. Istaknuo je da je gradacija dosta dobra, a zbog suše urod će biti manji za oko 30 posto. Plodovi su prvoklasni, a prodat će ih, kao i svake godine, Istravinu i Agrolaguni. Cijena je 20 lipa po postotku šećera, što je, smatra on, premalo s obzirom na troškove.

T.K.


- 16:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

14.09.2007., petak

Berba 2007. - Dalamcija I.

DRNIŠ: U VINOGRADE RANIJE NEGO ŠTO JE UOBIČAJENO (Slobodna Dalmacija, 04.09.2007)

Proteklog je vikenda u prominskom vinogorju, ranije nego što je to uobičajeno, počela berba grožđa, i to sorte koja najranije zrije — merlota.
— Mjerenja su pokazala da merlot, koji zauzima 3,35 hektara sa 16 tisuća trsova, ima 21,6 jedinica sladora po Baboou i kiselost 7,2 grama po litri. Berba merlota još traje, a potom slijede plavina i shiraz. Očekujem da će sve biti gotovo za mjesec dana, i to sa sortama debitom i lasinom — kazao je dipl. ing. agronomije Marko Duvančić, koji je u Promini prvi ove godine počeo s berbom.
Riječ je o vinaru i vinogradaru koji je na posljednjem specijaliziranom sajmu ”Vinovita” u Hrvatskoj ponio laskavu titulu najboljeg mladog vinara u Hrvatskoj, a ujedno je i vlasnik najvećeg privatnog vinograda u Šibensko-kninskoj županiji.
I u drniškom je kraju berbu grožđa požurila dugotrajna suša tijekom ljetnih mjeseci. Međutim, sirovina za vino iznimne je kvalitete.
— Mene u prvom redu zanima kvaliteta grožđa, pa mi vremenske prilike nisu toliko važne. Plod sam ograničio na mali urod po panju kako bi kvaliteta grozda bila iznimna, te se kreće, primjerice, od 1500 grama po panju kod merlota — naglasio je Duvančić.
Godišnje proizvede oko 12 tisuća litara vina, a ove godine kreće s drastičnim povećanjem proizvodnje i otkupom grožđa, te očekuje da će u končanici to značiti proizvodnju od oko 20 tisuća litara.
— Visokokvalitetnog vina nedostaje na tržištu i plasman je neupitan. Dapače. Osim toga, devet mojih proizvoda ima zaštitu geografskog podrijetla — rekao je mladi vinogradar iz Razvođa Marko Duvančić.

M.J.

- 22:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.